Banjaluka-Info

Switch to desktop Register Login

Članci

O gradu

 

Banja Luka je drugi grad po veličini u BiH. Udaljena je 190 km od Zagreba, 234 km od Sarajeva, 320 km od Beograda, 560 km od Beča. Grad je povezan željezničkim i autobuskim saobraćajem sa svim većim evropskim gradovima. Autobuska i željeznička stanica su udaljene oko 2 km od centra grada. Ukoliko se odlučite za avio-prevoz, predlažemo vam međunarodni banjalučki aerodrom koji se nalazi 25 km sjeverno od grada, kao i zagrebački aerodrom.

Ukoliko dolazite u Banju Luku iz Zagreba, koristite autoput E-70, preko Lipovca, skrenite desno na izlazu kod Okučana. Nastavite voziti desno, nakon carine skrenite lijevo i vozite južno još oko 50 km. Najbolji način za brzo kretanje po Banjoj Luci je taxi, koji je jeftin i odvešće vas na svaku željenu destinaciju.

Sa autobuske stanice do centra grada možete korisiti linije gradskog prevoza: #6, #8, #10, #13.

Najbolji banjalučki brend?
U vrijeme bivše Jugoslavije, važila je legenda da najljepše žene žive u Splitu (Hrvatska) i u Banjoj Luci. Skoro svi posjetioci Banje Luke slažu se u jednom, a to je da su banjolučanke, kao najljepše i najšarmantnije žene, najbolji banjolučki brend.
Takođe, poznata je proporcija da na jednog muškarca dolazi sedam žena. Stoga, draga gospodo, ovo je mit koji jednostavno morate pobiti ili potvrditi.


 

 

Ukratko o Banja Luci

Istorija
U starim pisanim spomenicima, koji datiraju iz 1320 spominje se Vrbaški grad, a 1494 hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II navodi uz ime Juraja Mikulašica da je obavljao dužnost kaštelana Banjaluke.
Oduvijek uz Vrbas, na obje njegove strane razvijale su se još od paleolitskog perioda naseobine razlicitih plemena, koji su se u ovoj blagonaklonoj dolini zadržavali, živjeli i razvijali. Pouzdano se zna da je u predrimskom i rimskom periodu ovo podrucje naseljavalo ilirsko pleme Mezeja, koji su zajedno sa ovim prostorima ukljuceni u rimsku pokrajinu Ilirik.O boravku Rimljana svjedoce brojni artifakti pronadeni na raznim lokalitetima u blizini današnjeg grada Banje Luke. Rimljani su prvi otkrili ljekovito dejstvo mineralnih voda na izvorištima u okolici Banje Luke; Gornjem Šeheru, Slatini i Laktašima.

Banja Luka se u to vrijeme nalazila na znacajnom putu koji su izgradili Rimljani od Splita (Salone) do Gradiške (Servitium). U današnjem srcu grada, kojeg krasi kulturno – istorijski spomenik – tvrdava Kastel, podignuto je rimsko vojno utvrdenje castra, unutar kojeg se odvijao život rimskog vojnog naselja.
Poslije propasti Rimskog carstva slavenska plemena naseljavaju ovo podrucje tokom VI i VII vijeka nove ere. U srednjovjekovnom periodu duž obale Vrbasa nice veci broj utvrdenja. Pouzdani podaci o tadašnjoj naseobini i životu stanovnika unutar i izvan zidina su nažalost još uvijek sakriveni po hodnicima istorije, pozivajuci etnografe i istoricare da ih otkriju.
 

Kultura
Kako je Banjaluka grad duge istorije, bogate tradicije i grad mladih, nije nimalo neobicno što je stvorena izuzetno pogodna klima za razvoj ustanova iz oblasti kulture, koje bilježe dugu i svijetlu tradiciju.
U vrijeme uprave Bana Milosavljevica, banjalucko plodno stvaralaštvo afirmiše poznate kreatore i animatore u oblasti kulture, koji postavljaju najvrednija ostvarenja na izbirljivu kulturnu pozornicu grada.
Narodno pozorište i Etnografski muzej osnovani su iste, 1930. godine. Prvi upravnik Muzeja bio je cuveni slikar Špiro Bocaric. U pocetku osmišljen kao etnografski, Muzej vremenom povecava fond istorijske i arhivske grade. Ime Dušana Mitrovica zauzima pocasno mjesto u pozorišnim analima. Bio je upravnik prvog pozorišnog ansambla, koji se sastojao od desetak glumaca, medu kojima su bili Vjekoslav Afric i Vlado Zeljkovic.
Nedugo zatim otvorena je Narodna biblioteka, koja sada ima obilježja narodne i univerzitetske biblioteke. Pored znacajnog fonda od 250.000 knjiga, Biblioteka raspolaže i sa 3.500 unikatnih primjeraka knjiga velike vrijednosti.
Djecje pozorište je pocelo s radom 1960. godine, a posljednjih godina i DIS - Pozorište mladih.
Uz Galeriju likovnih umjetnosti, djela poznatih majstora se mogu vidjeti i u Galeriji "Terzic". Koncerti, izložbe, promocije i drugi kulturni sadržaji odvijaju se pod krovom Banskog dvora.
Banjalucki kalendar tradicionalnih kulturnih manifestacija je gusto ispisan i na zavidnom nivou ( Kocicevi susreti, Svetosavska akademija, festival "Djeca pjevaju Republici Srpskoj" i Festival gradske i narodne muzike, Teatar - fest, Sajam knjiga, i dr. ). Filmska ostvarenja se emituju u bioskopu "Palas" i multipleksu "Kozara" .
U oblasti kulturno - umjetnickog amaterizma najaktivnija su slijedeca društva i udruženja : Veselin Masleša, Pelagic, Cajavec, Srpsko - pjevacko društvo "Jedinstvo", Djecji hor "Vrapcici" i druga društva.
 

Sport
Kada je rijec o banjaluckom sportu, onda bez dvoumljenja, prije svih treba pomenuti rukometaše, koji su svom gradu donijeli titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmicenjima postizali su i banjalucki bokseri, strelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši, i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa Olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa Svjetskih prvenstava, 6 medalja sa Evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 sa Mediteranskih igara i 39 sa Balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope (Rukometni klub "Borac"), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK "Borac") te brojnih naziva prvaka predhodne Jugoslavije kako u ekipnim tako i u pojedinacnim takmicenjima.

Danas u Banja Luci organizovano je i aktivno radi 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko - rekreativnih društava i udruženja.

U aktivno bavljenje sportom u sportskim organizacijama i sportsko rekreativnim udruženjima neposredno je ukljuceno oko 5.000 mladih svih uzrasta i kategorija, što predstavlja oko 2,00 % ukupnog broja stanovnika Grada Banjaluke.

Da sport ne poznaje granice potvrduje Banja Luka koja okuplja brojne sportiste u okviru medunarodnih sportskih takmicenja, te tradicionalnih godišnjih sportskih manifestcaija, kao što su:


* PRVENSTVO BALKANA U STONOM TENISU ZA MLADE
* SVETOSAVSKI RUKOMETNI TURNIR
* MEĐUNARODNI KUGLAŠKI TURNIR ''BORAC-BORIK - BANJALUKA 2004''
* MEĐUNARODNI RUKOMETNI TURNIR ZA MLADE "BANJA LUKA 2004"
* AUTO TRKE NA KRUŽNIM STAZAMA "BANJA LUKA-2004''
* MEĐUNARODNI TENISKI TURNIR ATP CHALLENGER "BANJA LUKA 2004''
* MEĐUNARODNI BOKSERSKI TURNIR ''RADOVAN BISIC''

Sportske organizacije i klubovi u BL:

Fudbal

Fudbalski klub "Borac"
Fudbalski klub "BSK-CRNI ĐORĐE"
Fudbalski klub "Omladinac"
Fudbalski klub "Krila Krajine"
Fudbalski klub "Naprijed"
Fudbalski klub "Željezničar"
Fudbalski klub "Sinđelić"
Fudbalski klub "Lauš"
Fudbalski klub "Vrbas"
Fudbalski klub "Mladost"
Fudbalski klub "Krajina"
Fudbalski klub "Industrijski centar"
Fudbalski klub "Sloga-Nektar"
Fudbalski klub "Krupa"
Fudbalski klub "Budućnost"
Fudbalski klub "Sloboda"
Ženski Fudbalski klub "Borac"
Ženski Fudbalski klub "Vrbas"
Fudbalski klub-škola "Džaja"
Fudbalski klub-škola "Proleter"
Fudbalski klub-škola "Gomionica"
 

Rukomet

Rukometni klub "Borac-m:tel"
Ženski rukometni klub "Borac"
Ženski rukometni klub "Mladost"
Rukometni klub "Mladost"
Rukometni klub "Kosig"
Rukometni klub "Banja Luka"
Ženski rukometni klub "Vrbas-2000"
Škola rukometa klub "Cepelin"

Košarka

Košarkaški klub "Vrbas"
Srpski košarkaški klub "Banjalučka pivara"
Košarkaški klub "Orlovi"
Ženski omladinski KK "Banja Luka"
Ženski košarkaški klub "Borac"
Košarkaški klub "Radivoje Korać"
Košarkaški klub "Nektar"
Košarkaški klub "Svetosavac"
Košarkaški klub "Delta"
Srpski košarkaški klub "Zvijezda"
Košarkaški klub "Nektar"
Košarkaški klub "ALF-OM"
Košarkaški klub "Mladi krajišnik"
Košarkaški klub "Mladost"

Boks i Kung fu

Bokserski klub "Slavija"
Kung-fu klub "Lotos"
Kung-fu klub "Spektar"
Nanbudo klub "Hasu"
Tae kvan do klub "Bando"

Odbojka

Odbojkaški klub "Borac"
Klub sjedeće odbojke "Krajišnik"
Odbojkaški klub "Budućnost"
Ženski odbojkaški klub "Budućnost"
Odbojkaški klub "Banja Luka "

Plivanje

Plivački klub "Borac-Incel"
Plivački klub "Banja Luka"
Ženski plivački klub "Vrbas"
Plivački klub "Olimp"
Vaterpolo klub "Incel"
Vaterpolo klub "Mladost"

Atletika

Atletski klub "Borac"
Atletski klub "Banja Luka-96"

Tenis

Teniski klub "Mladost"
Teniski klub "Borac"
Teniski klub "Match Ball"

Stoni tenis

Stonoteniski klub "EKO Borac"
Stonoteniski klub "Banja Luka"

Karate

Karate klub "Sinđelić"
Karate klub "16"
Karate klub "Šoto Kan"
Ženski karate klub "Čajavec"

Kuglanje

Kuglaški klub "Borac"
Kuglaški klub "Banjalučka pivara"
Kuglaški klub "Knin"
Kuglaški klub "Vitaminka"
Boćarski klub "Banja Luka"

Šah

Krajiški šahovski klub
Šahovski klub "Kaisa"
Šahovski klub "Lauš"
Šahovski klub "Zadis"
Škola šaha "Mala rokada"
"Go" klub "Banjaluka"
Šahovski klub "Čajavec"
Šahovski klub "Krajišnik"

Streljaštvo

Streljački klub "Kozara"
Streljački klub "Krajiški Borac"
Streljački klub "Nikola Bokan"
Streljački klub "Braća Orelj"
Streljački klub "Banja Luka"


Džudo

Džudo klub "Rade Ličina"
Džudo klub "Banja Luka"
Džudo klub "Borac"
Džiu džicu klub "Student"
Džiu džicu klub "Policajac"
Klub samoodbrane za žene "Simpatikus"
Džiu džicu klub "Samuraj"

Kajak kanu

Kajak kanu klub "Vrbas"
Klub sportova divlje vode "Argonaut"

Aero sport

Aero klub "Sveti Ilija"
Paraglajding klub "Adrenalin"

Biciklizam

Biciklistički klub "BSK"
Biciklistički klub "Banja Luka"

Smučanje

Smučarski klub "Banja Luka"
Smučarski klub "Starčevica"

Turizam

Turističke mogućnosti Banje Luke i njene uže i šire okoline su velike i relativno dobro iskorišćene. Dok hotelijerska djelatnost klasičnog tipa zadržava tradiciju i kvalitet svojih usluga raste privatno preduzetništvo koje znatno podiže nivo, obim i kvalitet ugostiteljske ponude grada.

Iako u oblasti ugostiteljstva uspješno posluje čak 743 samostalne ugostiteljske radnje, posljednih godina je izgrađeno i nekoliko objekata motelskog tipa u privatnom vlasništvu, koje odlikuju ekskluzivni sadržaji i vrhunska usluga.
Hotel "Bosna" je banjalučki hotel prvenac, osnovan 1885. godine. Smješten je u samom centru grada i raspolaže sa 344 ležaja. S obzirom da ima najdužu ugostiteljsku tradiciju, zaslužuje visoki rang hotela A kategorije. Rekonstrukcija Hotela "Palas" je izvršena na objektu stare hotelske zgrade, dok su aneksi hotela nedovršeni i duže vrijeme van funkcije. U središtu grada je i hotel "Ekvator Slavija", ciji su kapaciteti smještaja skromni, ali veoma funkcionalni.

U okolini grada, na slatinskoj visoravni je izgrađen Hotel "Slateks", savremeno opremljen za potrebe rekreativnog i kongresnog turizma. Banjsko-rekreativni centar, pored ugostiteljskih sadržaja i živopisnog ambijenta, ima i bazen s termalnom vodom, radi kojeg je prvenstveno namijenjen rekreativnim potrebama građana.

Okolinom Banjaluke, kao i užim područjem grada, rasprostranjeni su restorani, sa veoma raznolikom ugostiteljskom ponudom, osmišljenom u najrazličitijim ambijentima, jednako prikladnim, kako za luksuzne i elitne prilike ( Sirano, Ambasador ), poslovne i svečane (Lanako, Bomi, Vrbas, Kaldera i dr.), tako i za rafinirane ukuse, u autentičnim ambijentima, s bogatom nacionalnom, ali i internacionalnom kuhinjom (Lovački bar, Stari mlin, Kazamat, Alas i dr. ).

Kako se grad proteže obalama donjeg toka Vrbasa, na ovim prostorima ribolov je veoma staro zanimanje i opsjednutost rijekama se prenosi s koljena na koljeno.

Gornji tok Une i Vrbasa, a Pliva cijelim svojim tokom, izuzetna su ribolovačka atrakcija, koliko radi ulova pastrmke, mladice i lipljana, toliko i radi ljepote kanjona rijeka i krajolika.

Vrbas i Una , u donjem toku, kao i ravničarska Sava, bogate su ribom mirnih voda, šaranom, štukom i somom.

Izuzev sjeverne strane, Banjaluka je okružena šumovitim brdima, u kojima boravi raznovrsna divljač. Lovišta srna su na Manjači i Čemernici, rezervati medvjeda u šumama Kotor Varoši, Maslovara i Šipraga, a Bardača obiluje barskom divljači, pretežno divljim patkama i guskama.

Trapiska šuma je poznato lovište fazana i zečeva, kojih ima i u rezervatu na području Ivanjske.

Zahvaljujući blizini izvora termomineralnih voda (Laktaši, Šeher, Slatina, Kulaši ...).
Banjaluka ima osnovne pretpostavke za razvoj banjsko - rekreativnog turizma.

Radi ljekovitih svojstava, izvori su korišteni i u doba Rimljana, ali do danas nije realizovan koncept rekonstrukcije i modernizacije banjskih lječilišta, sa rekreativnim terenima i ostalim sadržajima savremene turističke ponude.

Banjaluka je dugo slovila kao grad zelenila, sa više od deset hiljada stabala, uređenim parkovima, zelenim površinama i čuvenim alejama. Kako su znatno prorijeđeni gradski drvoredi, obližnja izletišta ogoljela i zapuštena, koncepcija razvoja turizma ne može zaobići temeljitu sanaciju tvrđave Kastel, uređenje obala Vrbasa i zelenih oaza u blizini grada, kao Banj - brdo, Šibove, Trapiste i izletiša pored Vrbanje

Prirodni resursi
Najznačajniji hidrografski potencijal u čitavoj regiji je Vrbas. Većim dijelom je izrazito planinska rijeka i ima tipičnu kanjonsku dolinu. Južno od Banje Luke, u kanjonu Tijesno i dijelu kanjona između Bočca i Krupe na Vrbasu, strme padine kanjona Vrbasa prelaze i 400 m visine. Vrbas se sjeverno od Banje Luke mijenja u tipičnu ravničarsku rijeku, tvoreći meandre i navodnjavajući žitnicu Lijevča polja.

U okolini je njegova najznačajnija pritoka rijeka Vrbanja, popularno kupalište i izletište stanovnika Banje Luke.
Cijelo područje opštine ispresjecano je manjim površinskim tokovima: riječicama i potocima.
Podzemne vode javljaju se u okolici grada na terenu Zmijanja i planine Manjače.
Banja Luka se može pohvaliti svojim kvalitetnim termomineralnim izvorima u Srpskim Toplicama, Slatini i Laktašima, za čije su postojanje znali još i stari Rimljani i koristili ih kao banjsko-klimatska lječilišta.
Njihovi potencijali nisu dovoljno iskorišćeni ni u turističke ni u privredne svrhe, a njihov razvoj zauzima važno mjesto u strategiji razvoja grada.

Ne može se zanemariti ni rudno bogatstvo ovih krajeva. Između Banje Luke i Prijedora nalaze se najveće rezvere rude gvožđa na Balkanu. Sam grad Banja Luka je smješten iznad manjeg basena lignita, čija je eksploatacija prestala prije 50 godina.

Ostale rudne i mineralne sirovine koje treba spomenuti su nalazišta: mangana, magnezita, kvarca, kvarcita, tehničkog kamena, gline,
dolomita i krečnjaka.

Razvoj grada usmjeren je, pored obnove i rekonstrukcije privrede ka proizvodnji zdrave hrane, razvoju stočarstva i ratarstva te upotrebljavanju termomineralnih izvora u funkciji zagrijavanja grada, izgradnji termocentrala i iskorišćavanju kapaciteta Vrbasa.

Klima
Banja Luka ima umjereno kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima. Na klimu znatno utiču kompleksi zelenih površina, rijeka Vrbas i njene pritoke, te urbanizacija gradskog područja.

Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru, pa je tokom zime izloženo uticaju hladnih vazdušnih masa, koje prodiru iz sjevernog kvandranta pri formiranju jakog anticiklona iznad Sibira, dok visoki planinski lanac Dinarida, na jugu, spriječava značajniji uticaj Mediterana na klimu ovog područja.

Središnja godišnja temperatura vazduha za Banju Luku iznosi 10,5° C. Januar je najhladniji mjesec sa prosječnom temperaturom od 0,6°C, a najtopliji jul sa sa prosječnom temperaturom od 20,4°C. Izraženo godišnje kolebanje temperature kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura odražava visok stepen kontinentalnosti klime. Najniža temperatura je izmjerena 5. februara 1958 i iznosila je –27,4°C. Najtopliji dan u istoriji Banje Luke je bio 14. avgust 1957, kada je izmjerena temperatura od 41,4°C. Prosječna godišnja količina padavina za Banju Luku iznosi 988 mm, od čega najviše kiše padne u junu (110,8mm), a najmanje u februaru (83,4 mm).

Srednja godišnja oblačnosti iznosi oko 62%. Dominantni su vjetrovi iz pravca sjevera i sjeveroistoka, koji ne duvaju često, tako da je svaki drugi dan u Banjoj Luci miran.

O Banjaluci
Svaki Banjolučanin će na pomen svog grada reći da je krajiška ljepotica grad zelenih aleja, grad mladosti, sporta i lijepih žena. Banja Luka je podignuta sa obje strane Vrbasa, na mjestu gdje ova divlja, planinska rijeka iz svojih klisura, tijesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju kroz koju pravi svoj put ka ušću u Savu. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i Vrbanju.

Geografski položaj
Banja Luka se nalazi u sjevernozapadnom dijelu Republike Srpske. Smještena je na 44° 57’’ sjeverne geografske širine i 17° 11’’ istočne geografske dužine, na nadmorskoj visini od 163 m. Svojom neobično izduženom panoramom prati donji tok rijeke Vrbas, koja se 50 km sjeverno od Banje Luke ulijeva u Savu. Banja Luka je od Sarajeva udaljena 240 km, od Zagreba 200, a od Beograda 320 km. Sa ovim gradovima je povezana kvalitetnim drumskim saobraćajnicama, željeznicom, a od 1998 i vazdušnim putem.


Klikni za više informacija >>>>

 

 

    Važniji telefonski brojeviKorisne informacijeRent-a-CarTaxi usluga

Banjaluka-Info, Informativni portal sa pregledom vijesti iz grada Banja Luka, te pregledom svih aktuelnih vijesti iz zemlje i svijeta.

Top Desktop version